Velikim dijelom svoga toka rijeka Cetina siječe Sinjsko polje gdje se podno visokih planina ugnijezdio grad Sinj. Često nazivan srcem Dalmatinske zagore, iznikao iz burne povijesti uspio se kulturno oblikovati pod jakim podsredstvom osmanlijskog utjecaja. Manje od sat vremena udaljen od velikih primorskih gradova, osiguran s velikim stjenovitim čuvarima, planinama Dinarom, Kamešnicom, Svilajom i Visokom, izdigao se kao središte Cetinske krajine.

1715. godina, ujedno i najvažnija godina za opstanak ovoga grada, povijesno je u srca Sinjana utkala borbu u kojoj 700 sinjskih branitelja, okom sokolovim i čvrstom desnicom, uspijeva zaustaviti prodor te uz zagovor Čudotvorne Gospe Sinjske („vidješe ženu u bijelom kako hoda zidinama Sinja“) otjerati Osmanlije, najveće neprijatelje cijele Europe u to vrijeme. U znak zahvalnosti Sinjani su sliku Čudotvorne Gospe Sinjske okrunili zlatom, a slika se i danas nalazi u istoimenoj Crkvi u strogom centru grada. Nagradivši svoju spasiteljicu i danas joj, živopisnim, dvoglasnim grlenim pjevanjem (Sinjskom rerom), šalju jasne poruke:

Gospe Sinjska misu ću ti platit
ako ćeš mi dragana povratit.

Isto tako svake godine, prve nedjelje u mjesecu kolovozu prisjećaju se Sinjani slavne pobjede nad Osmanlijama održavanjem viteške igre Alke. Pod zaštitom UNESCO-a, kao svjetska nematerijalna baština, Alka predstavlja hrabrost, prkos i slobodu.
Za Alku i Čudotvornu Gospu Sinjsku ste sigurno čuli… ali jeste li znali?

Nadgrobni spomenik sedmogodišnjeg rimskoga dječaka Gaja Laberija koji u ruci drži kuglu ukrašenu mrežasto povezanim šesterokutima, simbol prave kožnate lopte, smatra se čvrstim dokazom da se prvi nogomet u Europi igrao baš u Cetinskoj krajini. Pronađen je na nalazištu Tilurium, na lokalitetu Gardun, a datira iz 2. stoljeća. Danas se nalazi uzidan u pročelje kamene kuće u sinjskoj Vrličkoj ulici. Fifa je u svom biltenu iz 1969. godine potvrdila tezu da je Cetinska krajina kolijevka najvažnije sporedne stvari na svijetu.

Što posjetiti za vrijeme trajanja festivala?

Crkva Čudotvorne Gospe Sinjske

Spokojna  i veličanstvena, uokvirena reljefnim brončanim vratima akademskog kipara Stipe Sikirice, crkva Čudotvorne Gospe Sinjske dominira glavnim gradskim trgom. Građena od 1699. do 1712. godine, odolijevajući ratovima i potresima, do danas je zadržala svoj izvorni izgled.  Središnje mjesto, kako u crkvi, tako i u srcima Sinjana, zauzima slika Čudotvorne Gospe Sinjske.
15.8. je blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije kada, osim Sinjana mnoštvo vjernika iz cijele države dolazi u Sinj uputiti svoje molitve i zahvale Čudotvornoj Gospi što bdije nad njima.

Muzej Sinjske alke

Alkarski dvori s Muzejom Sinjske alke, smješteni su u jednom od rijetko čuvanih mletačkih kvartira (vojarna za smještaj konjice) sačuvanih u Dalmaciji. Obnovom Alkarskih dvora konačno su se stekli uvjeti da viteška igra, Sinjska alka, dobije svoj reprezentativni muzejski okvir koji će 365 dana u godini biti potpuno otvoreni javnosti, namjernicima, ekskurzijama i prije svega samim Sinjanima. Muzej je svečano otvoren 8. kolovoza 2015. godine u sam osvit proslave velike obljetnice.

Kamičak
Jedan od najslikovitijih i najupečatljivijih simbola Sinja, smješten u samoj gradskoj jezgri, nasuprot crkvi Čudotvorne Gospe Sinjske. Kamičak je utvrda zvjezdolika tlocrta, sagrađena 1712. godine na istoimenom brežuljku. U izgradnji su sudjelovali domaći majstori graditelji Ignacije Macanović i Jakov Cincidela. Povezana je s pripadajućim kvartirom (vojarnom za konjicu) na jugozapadnoj strani, današnjim Alkarskim dvorima. Današnji izgled Kamičak je dobio 1890. godine kada je obzidan i pošumljen borovima.

Stari grad
Ostatci stare tvrđave, među Sinjanima poznate jednostavno kao Grad, i danas nakon stoljeća vjerno bdiju nad sinjskom varoši. Bila je utočište puku i vojnicima kod turskih najezdi, čuvala i štitila nejake, opirala se osvajačima. U središtu se nalazila crkva sv. Mihovila u koju su, na oltar sv. Barbare, franjevci iz Rame položili dragocjenu i čudotvornu sliku Gospe od Milosti. Zagovorom fra Pavla Vučkovića, u naselju ispod tvrđave 1699. počinje gradnja crkve sv. Marije, koja je dovršena 1712.

Muzej Cetinske krajine
Utemeljen 1956. godine, središnje je mjesto istraživanja i prezentiranja bogate kulturno – povijesne baštine Cetinske krajine. Muzej obuhvaća arheološku, numizmatičku, kulturno – povijesnu, etnografsku i prirodoslovnu zbirku te zbirke oružja, fotografija i fotografskoga pribora, dokumenata, razglednica, plakata te umjetničku zbirku u kojoj su najzastupljeniji umjetnici iz Cetinske krajine.

Spomenik alkaru
Jedan od najprepoznatljivijih simbola Sinja, živopisna skulptura alkara kopljanika na konju, također je rad akademskog kipara Stipe Sikirice. Postavljena je 1965. na sami početak Alkarskoga trkališta – Biljeg, mjesto s kojega alkari na konjima kreću u galop.

Spomenik tri generacije
Monumentalna skulptura s vodoskokom, autora Sinjanina Ive Filipovića Grčića, smještena je u središte Gradskoga parka. Naglašene simbolike, predstavlja trojicu Sinjana koji na podignutim rukama drže alku. Obučeni su u mušku sinjsku narodnu nošnju.

Što raditi za vrijeme trajanja festivala?

Jedan od najjačih aduta Sinja su aktivnosti na otvorenom.

Postoje dvije tematske staze ukupne duljine 71 kilometar. Jedna se proteže kroz Sinjsko polje, druga u smjeru Hrvaca i Panja. Biciklizam, pješačenje ili možda trčanje na pustolovnoj utrci „Cetina Adventure Race“ odvest će vas u prekrasne i neistražene krajolike sinjskog reljefa.

Treba spomenuti dvije najpoznatije staze za planirenje, jedna vodi na Planinarski dom „Orlove stine“ na planini Svilaji koja je udaljena 8 km od Sinja, dok druga staza započinje na Radošiću (selo udaljeno 2 km od Sinja), a vodi na vrh Visoke gdje se nalazi visoki betonski križ, mjesto hodočašća mjesnog stanovništva.

Jahanje kao osnovnu aktivnost Sinjske krajine možete pronaći na više lokacija. Najpoznatiji konjički klubovi su Alkar u Sinju, Almo u Brnazama, Mustang u Glavicama Donjim i Sv. Mihovil u Trilju. Također gotovo stoljetnu tradiciju vuče i galopski klub Vreba u Hrvacama.

Lov i ribolov, paraglajding, padobranstvo, airsoft, paintball, kanu safari na Cetini neizostavan su dio ponude i stoga osim uživanja na festivalu svoj dolazak u Sinj možete pretvoriti u aktivni i avanturistički odmor.

Što jesti za vrijeme trajanja festivala?

Sinjski arambaši su tradicionalno jelo ovog kraja, a najčešće se priprema za proslave Sinjske alke, Gospe Sinjske, Božića i Nove Godine. Način pripreme jela nalazi se na popisu zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Ministarstva kulture Hrvatske. Naziv arambaši vjerojatno ima porijeklo u imenu harambaše, vođe čete alkarskih momaka, budući da su se sarmice slagale u glinene posude kao vojnici. Arambašići su poprilično slični sarmi, no s par bitnih razlika. Meso za punjenje se ne melje, nego sjecka nožem, a u smjesu se dodaju i različite vrste suhog mesa, ali ne i riža.

Sinjski uštipak je spravljen od brašna, mlijeka, vode, soli, jaja. Pečen na ulju poprima duguljasti oblik, zlatnožute boje koji je nekad bio jelo za siromašne, a danas je omiljena poslastica uz koju se obavezno poslužuje domaći pršut i/ili sir.

Pečenje ispod peke tradicija je spravljanja koja se u Sinju čuva preko 2000 godina, još od vremena Delmata. Ako niste ljubitelji teletine ili odojka, možete kušati i hobotnicu ili piletinu. Ako ni to nije po želji vašeg nepca, ne propustite barem kušati tradicionalni kruh ispod peke jer nećete požaliti.

Znate ono kako na kraju završava „Alkar“, jedno od najpoznatijih djela Dinka Šimunovića. Siroti Salko nakon neuzvraćene ljubavi Marte totalno poludi i počne bezglavo lutati, stoga da vi ne bi lutali Sinjskom krajinom obavezno posjetite stranice „Turističe zajednice grada Sinja“ i saznajte sve detalje koje nismo naveli o Sinju gradu, zlatnom buzdovanu.